Specijalistička
pedijatrijska
ordinacija
home
Nazad
 
 

Zašto je grip aktuelan i u 21. veku?

Odgovor je veoma jednostavan: grip je i dalje veoma opasna bolest! I pored ogromnog napretka u prevenciji gripa putem vakcinacije on, nažalost, svake godine odnosi živote, a broj žrtava se meri stotnama hiljada. 

Ovo pre svega važi za populaciju starih, nevakcinisanih ljudi, ali i deca mogu ozbiljno da se razbole. Najmlađi, posebno u prvim mesecima ali i deca koja pate od dugotrajnih iscrpljujućih bolesti, su naročito ugroženi. Ovo važi i za trudnice, naročito kada  je aktuelan H1N1 virus.

Infuenza virus  
 
  • Ko izaziva grip?

Naravno virus!

Virus gripa pripada porodici koje se naziva Influenza viridae, pa je influenca - latinsko ime gripa postalo poznato i van medicinskih krugova. Ima nekoliko tipova virusa koji se označavaju velikim slovima abecede, u okviru kojih se nalaze podtipovi koji su dobili svoje brojeve. Neki od virusa su dobili i "geografsko ime" po delovima sveta u kojima su poharali stanovništvo u bližoj ili daljoj prošlosti. Svake godine se neki od ovih pojavi sa svojim specifičnostima koje se ispolje tokom epidemije.

  • Ima li ove godine H1N1 virusa?

Ima! I ove sezone domira H1N1 virus, ali nije jedini. Sada se više ne zove pandemija, već sezonska epidemija. Ovo nema veze za onog koji oboli - nije važno kako se zove, grip je grip!

  • Kako se grip širi među decom?

Veoma jednostavno - bolesno dete zarazi zdravo!

Izvor je, dakle, bolesno dete, ili odrasli, u kome se virus razmnožava. Kako su disajni organi mesto gde se virus prvo nastani, odatle se lako izbacuju u spoljašnju sredinu - kijanjem i kašljanjem.

Kada virus dospe u disajne puteve on se zakači za ćelije sluzokože gornjih respiratornih organa (pre svega nos, grlo, dušnik) i munjevito se ubacuje u unutrašnjost ćelije. On se tamo ponaša veoma ružno - koristi pogodnosti ćelije domaćina da bi se razmnožavao, a kada se umnoži nezahvalno ubija "krevet u kome je spavao" i izlazi iz ćelije tražeći druge žrtve u kojima se razmnožava. Zato virus gripa ogoljuje delove sluzokože disajnih organa, a ovako gola sluznica je bogata nervima koji započinju refleks kašlja. Kada dete kašlje ono izbacije kapljice sluzi brzinom od preko 100 kilometara na sat. Naravno, u te kapljice se uvalio virus gripa koji se brzo širi i u okolini obolelog deteta je pravi nevidljivi oblak virusa influence. Ako se u oklini nađe zdravo dete virus ulazi u njegove disajne organe i postoji velika šansa za pojavu oboljenja.

Sve ovo važi i za odrasle - virus gripa ne bira, napada sve koji mu se nađu na putu!

  • Da li će sva deca koja dođu u kontakt sa virusom dobiti i grip?

Neće!

Naravno, vakcinisana deca imaju antitela - borce protiv virusa koja neće dozvoliti da se virus razmnoži i izazove oboljenje. I jedan broj nevakcinisane dece neće doboto grip. Radi se veoma snažnim imunološkim (odbrambenim) sistemima koji se izbore sa virusom. Ipak, bolje se osloniti na vakcinu jer ne znamo kada će odbrana od virusa pokleknuti.

  • Da li su trudnice ugrožene?

Jesu! Pošto ima H1N1 virusa, a on izaziva izuzetno tešku formu bolesti kod trudnica, one su izuzetno ugrožene. Prošle godine je bilo previše trudnica koje su smrtno stradale od ovog tipa virusa!

  • Zašto grip voli zimu?

Virus gripa se neverovatno lako i brzo širi, a hladnoća je saveznik ovog virusa (doduše i većine drugih) iz mnogo razloga. Virus se u hladnom okruženju prijatno oseća i duže živi, pa se i lakše prenosi.

Sa druge strane zima tera ljude da se okupljaju po toplim domovima ili javnim mestima pa je i šansa da se nađe neko bolestan velika. Tako će dete u obdaništu, školi, autobusu ili na rođendanima veoma lako zakačiti grip, a dovoljan je jedan mališan da zarazi veći broj dece. Tako se dešava da po pola razreda nedostaje u školi, a broj dece u obdaništima je drastično manji tokom trajanja epidemije gripa.

Ima i izuzetaka, tako je prošle godine H1N1 virus počeo da napada ljude već krajem leta, ali je ipak zima omiljeno godišnje doba virusa gripa.

  • Šta razlikuje virus gripa od drugih zimskih virusa?

Svi respiratorni virusi manje ili više oštećuju sluzokožu disajnih organa, ali virus gripa to radi daleko "efikasnije". Njegovo širenje unutar organizma obolelog deteta je mnogo brže u odnosu na druge zimske viruse, pa zato virus gripa daleko češće daje komplikacije, od kojih su neke veoma ozbiljne. Za grip je karakteristično da je to bolest čitavog organizma jer virus putem krvi dospeva u skoro sve delove tela.

Većina drugih zimskih virusa traje nekoliko dana. Obično deca posle tri - četiri dana visoke temperature živnu i u toku par narednih dana potpuno ozdrave (naravno, pod uslovom da se nešto ne iskomplikuje). Grip traje najmanje pet do sedam dana, a kod mlađe dece ili kod osetljivih mališana i duže!

Tipične su i "porodične epidemije" gde skoro svi članovi familije obole (mada pametni - vakcinisani "preteknu" i ostanu zdravi).

Za razliku od svojih "zimskih srodnika" virus influenze je otporniji i duže opstaje u spoljnjoj sredini, pa se lakše i brže prenosi, ali zato i brže putuje prelazeći iz zemlje u zemlju, pa se proširi u čitave delove kontinenata za nekoliko nedelja.

  • Koliko traje inkubacija?

Inkubacija je vreme koje protekne od ulaska virusa (ili nekog drugog mikroorganizma) u organizam do pojave prvih simptoma i znakova bolesti. Ona se razlikuje od tipa do tipa virusa, ali je obično od 3-10 dana.

  • Koji su simptomi i znaci bolesti - kako gripozno dete izgleda?

Onima koji su ga imali ne treba mnogo pričati, pa mogu da preskoče ovaj odeljak.

Prvi znaci gripa se ne razlikuju bitno od ostalih infekcija - dete se prvo "potuli" izgubi uobičajenu živost, a potom se javljaju sledeći simptomi i znaci: 

Visoka temperatura

Iako svako dete ima svoju posebnu reakciju na viruse, god većine dece uz grip ide veoma visoka temperatura. Ona je uslovljena prodorom virusa iz sluzokože u krv kojom ovaj opasni mikroagresor stiže u sve kutke detetovog tela. Naravno, odbrambeni (imunološki) sistem deteta vodi pravi "mikrorat" sa virusom pri čemu se oslobađaju supstance koje dovode do povećanja telesne temperature.

Karakteristično je da prvih dana bolesti većina dece prilično loše reaguje na lekove koji obaraju visoku temperaturu, što roditelje dovodi u veoma težak položaj. Čak se desi da temperatura poraste posle leka (srećom retko) što je zaista uznemirujuće. Zato treba u pomoć prizvati tuširanje mlakom vodom, naročito u intervalima između dve doze antipiretika.

Dete veoma loše izgleda - loše opšte stanje

Veliki broj zimskih virusa (koji nisu grup) uzrokuju loš izgled deteta, ali je za njih skoro tipično da se po obaranju visoke telesne temperature deca oraspolože, i izgledaju kao da nisu bolesna. Nažalost, kod gripa ovo nije slučaj. Većina gripoznih mališana je skoro stalno loše - i kad imaju i kad nemaju visoku temperaturu. Ovo je naročito prisutno prvih dana bolesti. Deca su po pravilu adinamična ("vuče ih krevet"), gube interes za okolinu (ne vrede ni omiljene igračke, čak ni crtani filmovi i igrice ne pomažu), a mlađa deca su "kenjkava". Deca loše spavaju, a buncanje nije retka pojava.

I za ovaj aspekt gripa je kriva ogromna invazivnost virusa koji prodire u krv, ali i njegova snaga kojom se odupire odbrambenim sistemima dečjeg organizma. Lošem stanju doprinosi i dugotrajna visoka temperatura ali i:

Loš apetit

Loš apetit je obavezni pratilac influence, ali pored odbijanja hrane deca nerado uzimaju i tečnost. Jedan broj dece (naročito mlađi mališani) povraća pa je problem dodatno uvećan. Znamo da visoka temperatura "suši" dete - dolazi do gubitka veće količine tečnosti, a ako dete tečnost ne unosi dovoljno nastaje dehidracija.

Dehidracija (manjak tečnosti u organizmu) doprinosi pogoršanju ionako lošeg stanja deteta, ali i slabi sposobnost deteta da se bori sa opasnim virusom. Zato je od ogromnog značaja "nalivati" dete i sprečiti nepoželjne gubitke tečnosti iz detetovog organizma.

Curenje nosa i kašalj

Ovo su neizbežni pratioci gripa. Naglasili smo da se virus prvo naseli u gornjim delovima respiratornog sistema, a nos je prvi na udaru. Kada virus razori ćelije sluzokože nosa dolazi do otkrivanja nervnih završetaka koji su odgovorni za započinjanje refleksa kijanja. Kijanje treba da izbaci neko strano telo u nosu, ali ovde se samo izbaciju virusi koji se kupaju u kapljicama sluzi koje lete svuda unaokolo.

U nosu postoje žlezde koje, tokom invazije virusa, luče ogromne količine sluzi koja delimično curi iz nosa, ali u još većoj meri "lije" niz grlo deteta stvarajući dodatne probleme. Zato je nosić zapušen, slinav, pa dete otežano diše.

Kašalj nastaje iz dva razloga. Prvi je pomenuti sekret iz nosa koji se sliva niz grlo i nadražuje gornje delove dušnika (traheje), pa se izaziva refleks kašlja. Drugi, važniji, razlog je direktno uništavanje ćelija koje čine sluzokožu grla i dušnika (ali i drugih delova respiratornog sistema). Ovako "ogoljena" sluznica je veoma nadražljiva jer nervi koji izazivaju kašalj "vire" ispod delova gde je virus napravio štetu. Tako dete veoma dugo i nadražajno kašlje, ali bez korisnog efekta kašlja. Prisutan je samo "pogoršavajući efekat" jer dete dok kašlje, čestice sluzi lete brzinom oko 150 kilometara na sat, a vazdušna struja oštećuje ionako oštećenu sluzokožu disajnih organa.

Naravno, kijanje i kašljanje pomažu rasejavanje virusa i njegovo "osvajanje" zdrave dečice.

Bolovi i "lomnost u celom telu"

Nema gripa bez bolova!

Veća deca jasno opisuju da ih sve boli. Potpuna "lomnost" i bolovi "u kostima i mišićima" su prilično karakteristični za grip. Nije retka glavobolja ("cela me glava boli") koja može prethoditi mučnini i povraćanju. Ovaj bolni sindrom je takođe rezultat prodora virusa u ceo organizam, pa i u nervni sistem koji prenosi bolne draži, ali je delom i posledica borbe organizma sa virusom.

Užasna je kombinacija veoma visoke telesne temperature i opšteg bolnog stanja koja se često dešava tokom gripa. Srećom lekovi za obaranje visoke temperature (antipiretici) su istovremeno i lekovi protiv bolova (analgetici), pa se detetu ipak može olakšati ovo prilično nedostojanstveno stanje.

  • Koliko grip traje?

Trajanje bolesti zavisi od vrste virusa gripa, ali i odbrambene sposobnosti organizma. Obično grip ne traje kraće od sedam dana.

Ovo važi za većinu starije dece, ali ne i mališane. Mlađa deca, i ona koja su slabijeg imunološkog sistema boluju i po desetak (nekada i više) dana. Naravno, ako se jave komplikacije gripa, onda je cela priča duža, pa se oporavak može produžiti i na par nedelja.

Poslednjih godina su razvijeni lekovi koji "ubijaju" virus gripa, pa se tok bolesti može značajno skratiti. Postoje preparati za decu, tako da se i onima koji nisu vakcinom zaštićeni može pomoći.

  • Može li dete preležati isti grip dva puta u istoj sezoni?

Preležan grip iza sebe ostavlja kratkotrajan imunitet, ali ipak dovoljan da se u istoj sezoni ne može dva puta dobiti isti virus.

Nevolja je kada se javi više virusa koji liče na grip, a nisu grip, pa se tada može pogrešno zaključiti da je dete imalo isti virus dva puta.

  • Koje su komplikacije gripa

Znamo da skoro svi virusi mogu da naprave neke komplikacije, ali virus gripa je naročito opasan.  Sa jedne strane on stiže u skoro sve delove tela, a sa druge zbog pada detetovog imuniteta otvara vrata i drugim mikroorganizmima (uključujući i bakterije) koje koriste priliku i napadaju mališane.

Komplikacije su brojne, a prikazaćemo najčešće: 

Zapaljenje uha i sinusa

Skoro da možemo reći da ovo mogu biti sastavni delovi gripa ili samo vidovi ispoljavanja virusa. Ipak se vode kao komplikacije, a nastaju direktnim razarajućim dejstvom virusa na srednje uho i sinuse.

Uho je češća meta kod male dece, a sinusi kod veće, pogotovo kod onih koji imaju sklonost ka sinuzitisima. Može se javiti i prvih dana bolesti, ali se češće dešava posle 4 -5 dana.

Iako se radi o primarno virusnoj šteti, skoro uvek se kod otitisa i sinuzitisa nadoveže i bakterijska infekcija. Zato se obavezno uključuju u terapiju antibiotici koje prepisuje pedijatar, a ne roditelji (osim ako i sami nisu pedijatri) koji će uništiti bakterije i dovesti do izlečenja. Terapija traje sedam do deset dana za otitis (mada ima antibiotika koji se daju znatno kraće), a obično dve do tri nedelje za sinuzitis.

Zapaljenje pluća

Opšta iscrpljenost deteta, ali i direktni prodor virusa u pluća može dovesti do pneumonije. I ona se može javiti brzo po početku gripa, ali deca obično zarade upalu pluća posle nekoliko dana od prvih simptoma. Roditelji mogu primetiti da je dete odjednom još gore nego što je bilo, a kašalj se pojačava i dodatno iscrpljuje dete. Umesto očekivanog pada temperature, dolazi do novih skokova, pa se stvarno vidi da nešto ne ide kako treba.

Zapaljenje pluća se obavezno leči antibioticima! Iako postoje odlični antibiotici za primenu na usta (sirupi) koji efikasno leče pneumoniju, veliki broj dece nije u stanju da ih redovno uzima zbog povraćanja ili izrazitog odbijanja hrane, pa i lekova. Tada se daju injekcije antibiotika. Terapija traje desetak dana do dve nedelje, a kod težih slučajeva i duže.

Na vreme otkriveno zapaljenje pluća se lepo može izlečiti u kućnim uslovima, ali jedan broj mališana ipak mora da se hospitalizuje. Izbor antibiotika i način primene leka je u isključivoj nadležnosti pedijatra, baš kao i odluka o eventualnom prijemu deteta u bolnicu.

Bronhoopstrukcija - suženje disajnih puteva 

Nije baš česta komplikacija gripa, ali jedan broj predisponirane dece može da prosvira. Karakteristično šištanje sa kašljem koji ima karateristike napada navodi roditelje da se obrate pedijatru. Standardna bronhodilatatorna terapija obično brzo daje pozitivne efekte i dete se lepo oporavlja.

Upala srčanog mišića - miokarditis

Kada virus uleti u srce deteta može biti zaista gusto. Srećom ovo se izuzetno retko dešava, ali je obično praćeno izraženim simptomima. Dete postaje skoro totalno vezano za krevet, ne može ni do kupatila, a da se ne umori. Nekada se desi da roditelji primete da srce neprirodno brzo kuca (tahikardija) iako je dete u krevetu i ne radi ništa, a nema visoku temperaturu (tokom visoke telesne temperature je normalno da srce brzo radi). Miokarditis je obično kasna komplikacija, i umesto očekivanog potpunog oporavka dete se ponovo "pogorša". Kod jednog veoma malog procenta dece može da se javi i ranije.

Neurološke komplikacije

Ove komplikacije su najređe, ali mogu biti veoma opasne. Kada virus "udari" na mozak nastaje encefalitis, a kada je mesto napada kičmena moždina dolazi do poliradikulitisa (zapaljenja ishodišta nerava). Kada se ove komplikacije dese simptomi su veoma bizarni i raznoliki, a nećemo ulaziti u njihovo opisivanje jer se veoma, veoma retko dešavaju, a kada se jave roditelji brzo stignu do lekara koji će brzo uputiti dete na dalje lečenje.

  • Kako se grip leči?

Ogromna većina dece se sama leči - njihov imunološki sistem otera virus, pa se dete polako oporavi i vrati normalnom životu. Zato se lečenje gripa kod većine dece svodi na pomoć detetu da se ono izbori sa odvratnim virusom.

Obaranje povišene temperature je veoma važno, ne samo zbog olakšanja koje donosi detetu, već i zbog činjenice da će se tako smanjiti gubitak tečnosti iz organizma.

Antipiretici (lekovi koji obaraju temperaturu) su i analgetici - dakle smanjuju bol pa će detetu biti dvojako lakše. Paracetamol (Paracet, Eferalgan, Febricet, Miralgin...) je dobar izbor i može se davati kao sirup, a kod dece koja povraćaju, ili jednostavno neće da progutaju lek treba stavljati supozitorije (čepiće). Oni su odlična alternativa i kod onih što ne provraćaju jer "dobar stomak" treba čuvati za preko potreban unos tečnosti.Ibuprofen (Brufen) je lek koji je takođe veoma efikasan. On se daje samo kao sirup, a ima jednu malu prednost u odnosu na paracetamol - ima i antizapaljenski efekat (ovo nije presudno u terapiji gripa). Neka deca bolje "reaguju" na jedan, a neka na drugi antipiretik, ali to roditelji brzo provale, pa i pravilno odaberu lekić.

Lekovi se daju u skladu sa dozama koje preporuči pedijatar, i u intervalu koji ne sme biti manji od četiri sata. Važno je biti u kontaktu sa pedijatrom jer su se doze nekih antipiretika promenile (na primer kod Brufena) a to nije promenjeno i u uputstvu za korišćenje leka.

Pored lekova tu je i tuširanje mlakom vodom. Ovo se može ponavljati bez straha od "komplikacija" (zablude tipa dobiće upalu pluća), a naročito su dobre između dve doze leka, ili ako dete nije dobro odreagovalo na antipiretik. 

Važno je ponoviti da dete NE SME biti pretopljeno, naprotiv kada "gori" ostavite ga samo u pelenici ili gaćicama!

Otpušavanje nosića

Treba koristiti fiziološki rastvor, ali ne treba bežati od kapi za nos (Efedrin za male, Olynth, Nafazol, Adrianol T... za veće) koje se bezbedno mogu koristiti tri do četiri dana (poštujući preporučene doze). 

Unos tečnosti je veoma važan za dete. Dete NE SME da dehidrira, zato je važno poštovati princip "često po malo" naročito kod dece koja povraćaju. I deca koja ne povraćaju treba stalno da se nude (nekada i teraju) da piju, jer zbog lošeg apetita i mučnine neće sami da traže.

Voda (naravno negazirana), ohlađeni (ne ledeni) blagi čajevi (ne jaki - ruski, indijski i sl.) i negazirani sokovi (brekva, kajsija ...) su idealni napici. Treba izbegavati kisele napitke (jake limunade) i gazirane sokove jer mogu provocirati povraćanje.

Dete ne treba terati da jede na silu, a treba mu davati lakšu hranu. Ako neće da jede - ne mora, ali mora da pije!

Borba protiv dosadnog kašlja

Terapija antitusicima (Sinetus, Omnitus, Pholcodin...) se sprovodi kada se deca "razdiru" kašljući i kada im se zato poremeti san. To su lekovi "smirivači" kašlja - antitusici koji ne leče uzrok kašlja, već "guše" nadražajni kašalj. Postoje i preparati na bazi lekovitog bilja koji mogu pomoći detetu da se izbori sa ovim dosadnim kašljem.

Ipak se daju jer prekidaju začarani krug sve većeg oštećenja sluznice grla i dušnika. Treba poštovati preporučene doze i prestati sa njihovom upotrebom kada kašalj prođe, jer tada prestaje potreba da se smiruje nešto čega više nema. 

  • Može li se virus gripa "ubiti" nekim lekom?

Treba znati da postoje lekovi protiv virusa gripa. To nisu klasični antibiotici već "antivirotici"  koji mogu značajno smanjiti težinu bolesti i skratiti tok gripa, ali smanjiti verovatnoću nastanka komplikacija. Terapija je efikasna ako se započne na vreme - što pre! Oni su se prvo davali samo naročito rizičnim pacijentima (pretežno starim i bolesnicima koji imaju druge dugotrajne iscrpljujuće bolesti), ali se sada daju i deci. Ostaje nada da će i kod nas biti šire dostupni (još uvek su skupi).

  • Kada dete posle gripa može da se vrati uobičajenim fizičkim aktivnostima?

Grip traži dobar oporavak. Bar dve nedelje od poslednjeg dana povišene temperature dete ne sme da se izlaže velikim fizičkim naporima. Ovo je veoma važno za decu koja se aktivno bave sportom. Oni se već nekoliko dana posle preležanog gripa osećaju dobro i želili bi da nastavi trening "punom parom". To ne dolazi u obzir!

Kada prođe dve nedelje poštede treba postepeno povećavati nivo opterećenja dok se dete ne vrati u formu. Ovo važi i za nastavu fizičkog vaspitanja - dve nedelje poštede posle gripa su obavezne.

  • Može li se sprečiti grip?

Može - na dva načina. Prvi (ne savetujemo) da se do proleća ne izlazi iz kuće i da se u nju niko ne prima!

Pravi način je vakcinacija!

U praksi većina dece izgura grip i od njega se potpuno oporavi. Komplikacije koje mogu nastati su odličan razlog da SVAKO DETE mora biti pod budnim okom roditelja koji će biti u kontaktu sa pedijatrom koji će znati da isprati bolest i na vreme reaguje u slučaju eventualnih komplikacija. 

preuzeto sa: www.pedijatar.co.rs

 
 

 

 
Copyright  © 2013. Specijalistička pedijatrijska ordinacija Dr Šarac